Knjižara sve manje, a u izlozima Deda Mrazevi, novčanici, torbe, privesci…

Nekada je Niš skoro na svakom koraku imao svoju knjižaru dok danas tržište diktira nove navike. U knjižarama se prodaju razne školske sitnice, privesci, samolepljivi tapeti, kožni novčanici, koferi i još mnogo toga dok su knjige uvek nekako „u drugom delu“ radnje.

Despotović: Izlozi knjižara su ogledalo društva
Despot Despotović: Izlozi knjižara su ogledalo društva

Despot Despotović, jedan od nekadašnjih vlasnika knjižare „Zograf“ kaže da se prodaja dobrih knjiga iselila iz centra grada.

Poslednju „čistu“ knjižaru sa knjigama u Nišu sam ja imao, ali tržište je reklo svoje tako da je zatvorena. Mislim da nikako ne bi trebalo osuđivati to što vlasnici knjižara pribegavaju da otvaraju knjižare u tržnim centrima i šoping molovima. To kaže tržište i jednostavno moraju da prodaju sve te sitnice da bi opstali. Knjižari i pisci su jedine profesije za koje nema škole. Ili se rodiš s tim ili ne – priča Despotović.

Mariju Todorović iz Niša sreli smo na Sajmu knjiga i grafike u Nišu koja ističe da odavno nije kupila knjigu jer je vidi u izlogu, a kupuje jednu mesečno najmanje.

U knjižarama se sada prodaju Deda Mrazevi, lutke, igračke… Dobro, nemam ništa protiv, ali sećam se „Gradine“ u obrenovićevoj ulici. Kada čovek uđe među one rafove, posebno u podrumu, ne zna da izađe čega je sve tu bilo – kaže ona.

161201-sajam
Niški Sajam knjige i grafike

Despotović dodaje da se sada kič plasira narodu koji to kupuje.

Ne priznajem to „narod prestao da čita klasike i slično“. Narod manje kupuje knjige, ali „guta“ ono što mu se plasira, a to je estrada, knjige o kriminalcima i slično. Izlozi knjižara su ogledalo društva. Jasno je gde se nalazimo kada pogledamo naše izloge. Uostalom, niko nije pisao o tome da je na beogradskom sajmu ove godine bilo neizdatih štandova. To nije bilo ni u jednom izveštaju u medijima, a dovoljno govori kakva nam je odnos s knjigom.

Miodrag Miljković, profesor književnosti i niški producent kaže da su u ovom domenu „danak uzele društvene mreže“.

Narod jednostavno mnogo manje čita nego ranije. Društvene mreže, internet to je „ugasilo onu vatru“ da čovek svaki dan pročita deo knjige koju voli. Ovde se jedan veliki deo Nišlija bori za goli opstanak i knjiga mu je na nekoj skrajnutoj margini – objašnjava Miljković.

M.Smiljković


Nišu nedostaje klub – knjižara

Nije situacija ništa drugačija sa „gašenjem“ knjižara nego u Beogradu, s tom razlikom što se tamo zatvaraju i otvaraju nove. Nišu nedostaje jedna klub- knjižara što je normalno svuda u svetu. Tu se članovi kluba sreću, popiju kafu, polako pogledaju knjige, popričaju. Jedinstvena atmosfera vlada u tim radnjama – predlaže Despotović.


Medijski sadržaj sufinansiran sredstvima za javno informisanje grada Niša

1 Comment

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *