Zlatnici bez traga – veliko blago, koje su Englezi isporučili Četnicima, nikada nije pronađeno u niškom kraju

[dropcap color=“#DD3333″ type=“square“]g[/dropcap]rađanin: Miša Ristović, novinar Večernjih novosti

misa ristovicSaveznici izbacili 67.120 zlatnih engleskih funti, kao premije za sabotaže

Velike količine zlatnih engleskih funti, koje su tokom Drugog svetskog rata saveznici iz aviona izbacivali na teritoriju Srbije, kao pomoć pripadnicima Jugoslovenske vojke u otadžbini, i dan danas su negde prikrivene.

Silne potrage za tim četničkom blagom minulih decenija nisu urodile plodom, a zbog zlatne groznice i dalje mnogi avanturisti pokušavaju da uđu u trag vrednim funtama.

Mladi istoričar Aleksandar Dinčić ekskluzivno otkriva da je jedan broj tih zlatnika zakopan negde u Nišu, i da je posle rata savezna Udba bila pokrenula opsežnu akciju pronalaska blaga, pod nazivom „Morava 2“.

Bilo im je poznato da je zlatnike prikrio Ratibor Ratko Sotirović, predratni dopisnik „Politike“ iz Niša, koji je tokom nemačke okupacije organizovao sabotaže i diverzije.

– Potraga je bila organizovana na prostoru današnje Obrenoviće ulice, na potezu od centra „Forum“ do tržnog centra „Kalča“ – kaže Dinčić.  – Udba je tada i po privatnim zbirkama niških policajaca pronašla zlatne predmete, zbog čega je nastala velika afera. Međutim, ispostavilo se da je to zlato niških Jevreja, koji su ga zakopali iz straha da ne padne u ruke nacistima, prilikom njihovog progona.

SAMO SKELETI
Zvanično, četničko zlato u Nišu nikada nije pronađeno, ali mit je ostao. Dinić navodi da su bile organizovane i pretrage pod plaštom „arheoloških iskopavanja“, ali su rezulati izostali. Vredno blago nije otkriveno ni kada je početkom devedestih godina prošlog veka, zbog izgradnje podzemnog prolaza u Nišu, prokopana cela Obrenovićeva ulica pa i Trg kralja Milana.

Uprava državne bezbednosti u to vreme tragala je za zlatnicima i na potezu Dušanove ulice u Nišu, gde se nalazila i kuća Sotirovićevog oca Sotira. Njega je Gestapo za vreme rata deset puta stavljao na listu za streljanje, ali on nikada ništa nije priznao.

POTRAGA Obrenovićeva ulica u Nišu
POTRAGA Obrenovićeva ulica u Nišu

Ratko Sotirović je bio čovek velikog engleskog poverenja. Za vreme rata u Nišu se odvijao intezivni antiokupatorski rad, a naročito su bile organizovane sabotaže i diverzije na prugama. Železničari i službenici su za angažovanje u ovim akcijama nagrađivani visokim premijama – zlatnim engleskim funtama.

A čovek koji je primao zlato i vršio isplatu i podnosio Englezima izveštaje, bio je upravo Ratko Sotirović.

– Značaj Moravsko-vardarske doline uočili su saveznički komandanti i stratezi – objašnjava Dinčić. – Za vreme rata, nastojali su da pomoću pokreta otpora pruge na ovoj deonici budu u prekidu. Najpre preko Četničkog-ravnogorskog pokreta, nastavljača Jugoslovenske kraljevske vojske, a nakon Teheranske konferencije i promene politike, i partizanskog.

KOPANO Radovi na centralnom niškom trgu
KOPANO Radovi na centralnom niškom trgu

MISTERIJA
Niški Gestapo je nenadano izgubio svaki trag Ratku Sotiroviću, pa je njegova sudbina ostala velika enigma. Istoričar Aleksandar Dinčić navodi na nije istinita zvanična verzija da su ga ubili Ravnogorci.
– Ili ga je Gestapo streljao u Nišu kao čoveka „Intilidžensa“, ili ga je engleska obaveštajna služba izvukla iz ruke nacisitičke tajne policije, tako što je fiktivno poslat u zarobljeništvo, da bi posle rata nastavio da živi na zapadu sa lažnim identitetom – veli Dinčić.

ENIGMA Ratko Sotirović na Ravnoj Gori (stoji u drugom redu, drugi s desna)
ENIGMA Ratko Sotirović na Ravnoj Gori (stoji u drugom redu, drugi s desna)

Prema obelodanjenim savezničkim izveštajima, u periodu od novembra 1941. do oktobra 1943. godine, saveznici su pripadnicima Jugoslovenske vojke u otadžbini izbacili iz aviona, pored ostalog, i 67.120 zlatnih engleskih funti, od čega je 1.290 izgubljeno prilikom spuštanja.

Najviše zlata je ateriralo u južnoj Srbiji, a njime je trebalo da se pomognu i porodice ratnih zarobljenika, pogorelci i siromašni. Kao i da njime isplaćuju premije ljudima koji su bili voljni da stave život za „opštu saveznički stvar“, ali i da kupuje oružje.

– Tako se u narodu, za vrlo kratko vreme, raširio mit o četničkom zlatu – navodi niški istoričar. – Zlatne funte bacane su u okviru savezničke pomoći i na Kopaoniku, gde je Sotirović jedno vreme vodio sabotažni štab komande južne Srbije, pod oznakom „Gorski štab 101“. Zajedno sa engleskim oficirima, članovima vojnih misija, držao je kurs za diverzante, obučavajući polaznike kako se rukuje paklenim mašinama.

A pred kraj Drugog svetskog rata, pored Ravnogoraca, i Gestapo počinje da traga za zlatom u Nišu. Potom je Udba zlatnike tražila i na mestu gde je bio Đurićev štab u Gornjoj Jablanici i svuda gde se Sotirović najviše kretao i zadržavao.