„Ne damo niški aerodrom“ piše EU o narušavanju konkurencije

Inicijativa „Ne damo niški aerodrom“ obratiće se telima Evropske unije zaduženim za zaštitu konkurencije kako bi se ispitalo da li su u slučaju koncesije za beogradski aerodrom „Nikola Tesla“ prekršena pravila konkurencije u korist francuske korporacije „Vansi Erport“, a na štetu niškog i drugih aerodroma u Srbiji, saznaje Danas.

Nakon što je postalo jasno da se u ugovoru o koncesiji za aerodrom „Nikola Tesla“, zaključenim između Vlade Srbije i francuskog „Vansija“, nalaže ograničenje broja putnika na niškom aerodromu „Konstantin Veliki“ i drugim aerodromima „u zoni zahvata“ beogradskog aerodroma, a sve u korist francuskog koncesionara, verujemo da EU treba da reaguje – kaže za naš list Mladen Jovanović, član Inicijative i predsednik Upravnog odbora Nacionalne koalicije za decentralizaciju.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović je prethodno „demantovala“ da je razvoj, a pre svega broj putnika, na niškom aerodrom ograničen koncesijom za beogradski aerodrom, ali je kroz objašnjenje takve ocene potvrdila suprotno – da postoji ograničenje, i to ne samo za niški, već i za sve druge aerodrome u Srbiji koji su u zoni zahvata beogradskog aerodroma. Ona je kroz „demantovanje“ ograničenja potvrdila i da će država trpeti posledice ukoliko niški i drugi aerodromi pređu ponaosob milion putnika godišnje.

Sa stanovišta ugovora o koncesiji Aerodroma „Nikola Tesla“ potreba „za konsultacijama“ sa koncesionarom postoji samo i isključivo u periodu dok Aerodrom „Nikola Tesla“ ne dostigne 12 miliona putnika godišnje i ukoliko bilo koji drugi aerodrom koji se nalazi u radijusu od 150 do 230 kilometara usluži više od milion putnika godišnje. Ali ono što je od suštinske važnosti je da oba uslova moraju biti istovremeno ispunjena – navodi Mihajlović u saopštenju.

Ona dodaje da čak i u slučaju da niški aerodrom dostigne milion putnika pre nego što Aerodrom „Nikola Tesla“ uknjiži 12 miliona, Srbija „nema obavezu da automatski plaća bilo kakvu odštetu koncesionaru“. Vlada je u tom slučaju, kaže ona, dužna da „Vansiju“ u objašnjenju „dokaže“ da su do toga dovele „objektivne i tržišne okolnosti koje ne utiču na aerodrom u Beogradu“, čime bi se „izbeglo plaćanje kompenzacija ili produžavanje perioda trajanja koncesije“, koje, inače, predstavljaju uobičajene sankcije za nepoštovanje ugovora.

Ovakav „demanti“ ministarke Mihajlović, a zbog teksta na portalu Tangosix.rs, usledio je neposredno nakon što je njen pomoćnik u Ministarstvu, Zoran Ilić, takođe prošlog vikenda, ali za televiziju Al DŽazira, prvi put javno saopštio detalje koncesionog ugovora sa „Vansijem“.

Da bi dao ponudu, „Vansi“ je postavio uslove, koje smo mi u minimumu utvrdili koncesionim aktom, a kasnije i predlogom ugovora. U tom ugovoru je predviđeno da država, ukoliko razvija aerodrome u radijusu od 230 kilometara od Beograda, ne može da ih razvija preko milion putnika, a da pritom nema obavezu naknade prema koncesionaru – bio je jasan Ilić.

On je takođe kazao da koncesija predviđa da će u slučaju da niški aerodrom pređe milion putnika godišnje država biti dužna da plati penale koncesionaru beogradskog aerodroma ili da produži koncesiju. Eventualnu štetu koju će zbog toga trpeti „Vansi“, i to „samo“ u periodu dok „Nikola Tesla“ ne bude imao 12 miliona putnika godišnje, utvrdiće nezavisni revizor, rekao je.

Mada u Ministarstvu saobraćaja kažu da država planira da „Nikola Tesla“ dostigne 12 miliona putnika „već 2024. godine“, ekonomski stručnjak Mahmud Bušatlija, koji je gostovao u istoj emisiji Al DŽazire, ocenio je da je „teško“ da država koja ima sedam miliona stanovnika uopšte može imati aerodrom sa tim brojem putnika. To istovremeno znači da eventualni razvoj „Konstantina Velikog“ u Nišu vodi Srbiju u „crvenu zonu“ i plaćanje „štete“ Francuzima, kazao je Bušatlija, dodajući da niški aerodrom „i sa trenutnim kapacitetima može da dostigne cifru od milion putnika godišnje“.

Zašto država ne bi plaćala penale za ovakvu situaciju, koju je inače predvidela štetnim ugovorom o koncesiji za beogradski aerodrom, već je odlučila da Niš treba da joj besplatno ustupi svoj aerodrom, kako bi stavila pod kontrolu njegov razvoj? I kako centralni nivo vlasti uopšte može sa bilo kim da pregovara o imovini sa drugog nivoa vlasti koja nije njegova? To ozbiljno otvara pitanje zakonitosti koncesije s „Vansijem“, sve to implicira da bi trebalo pokrenuti istragu i pitanje odgovornosti ljudi iz Ministarstva i Vlade koji su u ovome učestvovali – kaže Mladen Jovanović iz Inicijative „Ne damo niški aerodrom“.

U Inicijativi „Ne damo niški aerodrom“ podsećaju da je ovaj aerodrom prošle godine potvrdio da je samoodrživ, a da studije i deo stručnjaka iz Srbije i regiona prognoziraju da on može da dostigne milion putnika „već u narednih četiri ili pet godina“. Aerodrom „Konstantin Veliki“ doživeo je, inače, poslovnu ekspanziju od 2015. godine, kada su se za redovne linije iz Niša zanteresovale lou-kost kompanije, kojima su ponuđene putničke takse od svega tri evra, što je rezultiralo, takođe, izuzetno niskom cenom avionske karte do evropskih destinacija, koje su iznosile i samo deset evra. Ovakve cene usluga bile su jedan od ključnih razloga da aerodrom, koji je 2014. godine imao svega 1335 putnika, prošle godine uknjiži čak 331.582 onih koji su odlučili da lete preko Niša.

Dobro upućeni izvori našeg lista kažu da su se ministarka Mihajlović i njeni saradnici, na jednom od zatvorenih sastanaka u Nišu, usprotivili upravo ovakvoj poslovnoj politici aerodroma, a posebno niskim cenama aerodromskih usluga. Oni su direktorima niškog aerodroma i Razvojne agencije Jug, Vladici Đurđanoviću i Bojanu Avramoviću, zamerili i što su takvu poslovnu politiku utvrdili bez saglasnosti ministarstva.

Z. Miladinović (list Danas)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *