Obrazovanje ljudi na margini društva

Radule Perišić
Radule Perišić

Govoreći o obrazovanju na margini ne mislim samo na marginalizaciju obrazovanja, već želim skrenuti pažnju na marginalizaciju jedne posebne vrste obrazovanja. To je obrazovanje ljudi koji su na margini društva, a pod imenom obrazovanje odraslih.

Kažem, ljudi na margini jer se u ovakvom sistemu obrazovanja uključuje osamdeset posto socijalnih slučajeva koji su napustili obrazovani proces ili se nikada u njega nisu ni uključivali. Dok od ukupnog broja polaznika je više od devedeset posto romske populacije. Svedoci smo velikog broja dece koja, maltene, žive na ulici ili na njoj zarađuju, možemo primetiti da se veliki broj te dece ne uključuje u obrazovni sistem, a i kada se uključi, uglavnom, se kasnije isključuju. Tragičan je i podatak da osamdeset posto dece napušta obrazovni proces uglavnom posle dvaneste godine starosti. Ovo su takođe, oko devedest posto, deca romske nacionalnosti a to ponekada rade zbog formiranja bračnih zajednica.

zloupotreba-dece-(cigancici

Rad škola za osnovno obrazovanje odraslih je prilično marginalizovan. Mnogi i ne znaju da ovakve škole postoje. Međutim tragično je što nadležni marginalizuju ove institucije. Uglavnom su ove škole isturena odelenja nekih osnovnih škola pa su time i ograničene u obavljanju svojih aktivnosti. Sarađujući sa školom, u stvari isturenim odelenjem OŠ „Njegoš“ iz Niša, imao sam uvid u probleme koje ovakve škole imaju, a koji nisu mali. Počevši od upisa polaznika koje uglavnom sami animiraju, da dođu i upišu školu, neretko lično im pomažući oko prikupljanja dokumentacije, pa sve do, već standarnih, prosvetnih problema oko formiranja odelenja i vođenja nastave. Struktura odelenja u ovakvim školama, generacijski je jako različita pa u jednom odelenju možete videti i decu od 15 godina ali i odrasle sa 35 ili 55 godina. Izvođenje nastave je uglavnom individualno za svakog polaznika u zavisnosti od njegovog uzrasta i sposobnosti učenja.

Nastavni kadar ove škole, maltene volonterski, pokušava da skloni mlade sa ulice i da ih obrazuje. Zahvaljući njima je organizovano i izvedeno i više projekata obrazovanja odraslih osoba u posebnim uslovima, a bez ikakve dodatne nadoknade u vidu fonda časova. Trenutno važećim zakonom je dodatno otežan rad ovih ustanova jer onemogućuje školovanje dece između 10-15 godina u školama za osnovno obrazovanje odraslih, uz opravdanje da ona treba da idu u redovne škole. Međutim problem nastaje jer tu decu redovne škole ne žele da upisuju što iz opravdanih, što iz neopravdanih razloga dok direktori koriste svoja diskreciona prava da ne upišu neko dete. Dosta se u redovnim osnovnim školama nailazi i na bojkot roditelja pa su i na taj način prinuđene da ovu decu ne upisuju. Ovim je automatski veliki broj dece isključen iz obrazovnog procesa. Ovaj generacijski raspon obuhvatao je, po proceni nastavnog kadra škole za obrazovanje odraslih, oko sedamdeset posto polaznika ovakvih škola, dok su ih upisivali pre uvođenja spornog zakona. Nažalost sada su ta deca na ulici. Kao manji problem, ali takođe značajan, su plate učitelja koje su po istom zakonu spuštene na šezdeset posto norme, bez uzimanja u obzir veoma specifične uslove obrazovnog rada u ovakvim školama.

20 dinara za Zoricu

Upravo iz tih razloga se došlo do inicijative da se predloži promena pojedinih članova ovog zakona koji se odnose na osnovno obrazovanje odraslih. Inicijativu, da se deca između 10 i 15 godina starosti vrate u redovni proces obrazovanja tako što će pohađati škole za obrazovanje odraslih, su pokrenule OŠ „Njegoš“ iz Niš, predvođeni radnom grupom odelenja za obrazovanje odraslih i ŠOOO „Braća Stamenković“ iz Beograda, a pridružile su im se skoro sve škole za obrazovanje odraslih iz Srbije, kao i škole koje se bave obrazovanjem odraslih kao dopunskom delatnošću. Inicijativi su se pridružili i VPD Kruževac, Zavod za vspitanje omladine iz Niša, Centar za socijalni rad, predstavnici vladinih i nevladinih organizacija kao i romskih organizacija. Da bi se do toga došlo potrebno je izmeniti članove 98. i 8. postojećeg zakona o obrazovanju odraslih i time omogućiti školovanje spornim uzrastima. Takođe se ovom inicijatovom predlaže i omogućavanje da straosna grupa od 10-15 godina pohađa školu od prvog do osmog razreda po programu jedno polugodište jedan razred, i da se stariji od petnest godina školuju po programu FOOO u tri ciklusa. Inicijativa takođe predlaže da škole za OO dobiju status specijalnih škola i da imajući u vidu težinu uslova rada učitelji i mentori u prvom ciklusu dobiju sto posto norme.

Povodom ove inicijative je nedavno održano i okupljanje inicijatora i predlagača kao i institucija koje su je podržale u skupštini gara Niša na temu „Savetovanje povodom inicijative za izmenu zakona o obrazovanjuodraslih po hitnom postupku“. Savetovanju je prisustvovala i pomoćnica ministra Snežana Marković kao i narodni poslanik Bratislav Vasiljević. Bilo je prisutno sedamdeset učesnika i izlagača predloga, koji su se saglasili sa inicijativom, takođe i time da se ona mora pod hitno sprovesti kako bi se unapredilo obrazovanje odraslih. Kao završni govornik obratila se okupljenima pomoćnica ministra sa svesrdnim razumevanjem i prihvatanjem inicijative kao i obećanjem da će se založiti da se ona sprovede.

Lično se nadam da će se obrazovanje marginalizovanih grupa pomaknuti sa margina obrazovanja jer nam je preko potrebno, shodno da u Srbiji je oko 1,35 miliona onih koji su izašli iz redovnog osnovno obrazovnog procesa kao i onih koji se u njega nikada nisu ni uključili.

Tekst i foto: Radule Perišić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *