Dan biodiverziteta: Ne čuvamo prirodu!

Violeta-Milosavljevic
piše: Violeta Milosavljević, profesorka biologije

Povodom 22. maja, Međunarodnog dana biodiverziteta, koji se ove godine obeležava pod parolom „Integrisanje biodiverziteta; Održivo čovečanstvo i njegova egzietencija“, generalni sekretar UN Ban Ki Mun uputio je poruku u kojoj posebno naglašava da se uprkos posvećenosti očuvanju biodiverziteta, njegov gubitak ubrzava u svim regionima. Samo 15 % zemalja je sposobno da ispuni Aichi ciljeve do 2020. Generalni sekretar je zaključio: „Na ovaj međunarodni dan biodiverziteta, apelujem na sve vlade i zainteresovane strane da zaštite i održivo koriste bogatsvo živog sveta na Zemlji za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Zaštita biodiverziteta ima vitalni značaj u povezivanju nas samih i planete koja nas hrani.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti građana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja.

Tvrdjava

Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene.
Teritorija Srbije pripada jednom od najznačajnijih centara biodiverziteta u Evropi, sa brojnim specifičnim ekosistemima u okviru kojih je zastupljena flora i fauna sa velikim brojem vrsta od međunarodnog značaja. Srbija poseduje bogat genofond divljih i gajenih biljnih i životinjskih vrsta i varijeteta, koji predstavljaju nezamenljive resurse za razvoj mnogih privrednih grana, kao što su pre svega: poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam i dr.

Negativan primer u niškoj okolini

zvončićA evo jednog negativnog primera u moru nebrige u našoj okolini
Krilasti zvončić (Campanula calycialata) – verovatno izumrla vrsta na Staroj planini
Jedino poznato stanište ove vrste je Stara planina.
Kada su je botaničari Vladimir Ranđelović i Bojan Zlatković otkrili 1991. godine, ova endemična vrsta brojila je jedva par desetina biljaka. Tek što je pronađena i opisana kao nova vrsta za nauku i uvrštena u Crvenu knjigu flore Srbije, izgradnjom vidikovca ova vrsta je najverovatnije zauvek izgubljena.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *