Hraniteljstvo kao jedan od najhumanijih izazova

Iako je za poslednjih pet godina, koliko postoji niški Centar za porodični smeštaj i usvojenje kroz ovu Instituciju prošlo mnogo dece, ali i obučeno i pripremljeno na desetine bračnih hraniteljskih parova, u društvu i dalje postoje predrasude, kažu stručnjaci, da se mnogi ljudi na ovakvo dobročinstvo odlučuju zbog novca. Ipak, nadležni koji se time bave od početka, odbacuju ovakve generalizacije i ističu da hraniteljstvo nije nimalo lak poziv ni životna odluka.

Nažalost, prema poslednjim podacima resornog Ministarstva ali i mnogih nevladinih organizacija, sve je više roditelja koji se odlučuju da „odbace“ svoje potomstvo, posebno kada je reč o detetu sa poteškoćama, nedostacima u razvoju, zanemarenom ili čak i zlostavljanom.

Ovo pitanje me muči i kao roditelja i kao čoveka, jer sam se uvek pitala kako je moguće da neko ostavi i odbaci svoje dete, a opet, sa druge strane koliko hrabrosti ima u srcima hranitelja, tuđe dete poistovetiti sa svojom, a pri tom ne praviti razliku, i ja sam zasta mišljenja da nema tih para koje mogu da plate sigurnost, bezbrižnost i topli zagrljaj, jer kada se podvuuče crta, to valjda u osnovi i predstavlja briga o deci, usplahireno objašnjava Radica Tonić, iz Romanijske ulice, poznata po organizaciji mnogih humanitanih akcija.

Da je briga o deci izmeštenoj iz biološke porodice ogroman izazov čak i kada nemaju psihičke smetnje, potvrđuju i upravo iz Centra za porodični smeštaj i usvojenje. Iako mnogi navode da ima zloupotreba, iz ove Ustanove navode da su uslovi koje moraju da ispune hranitelji strogi, kao i da su kontrole trošenja dobijenih sredstava u te svrhe vrlo česte i iznenadne.

Često se čuje mišljenje da hranitelji decu čuvaju isključivo zbog novca, ali smatram da to govore oni koji nikada nisu bili u kontaktu sa decom bez roditeljskog staranja, jer ne postoji novac koji može da nadoknadi brigu i negu deteta koje nije u srodstvu sa vama, a i pored toga, podsećam, da naši ljudi i radnici Centra za socijalni rad mogu da vam uđu u kuću bilo kad, veli Violeta Blagojević, koja je na čelu Centra.

Centar u Nišu pokriva široku teritoriju, kada je reč o ovakvom načinu zbrinjavanja dece, pa tako pokriva Toplički, Pirotski, Jablanički i Pčinjski okrug, a rezutati pokazuju da sve više ima uspeha i da se većina maloletne dece nakon smeštanja „na bezbedno“ okreće pravom putu i normalnom životu, i sve naravno uz pomoć obučenih stručnjaka i hranitelja.

N.Marković
Foto: Centar za porodični smeštaj i usvojenje Niš

Medijski sadržaj sufinansiran sredstvima za javno informisanje grada Niša

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *