Indijac koji 40 godina živi u Nišu oplemenio Veče Indije


Romi na Balkanu su zadržali nakon dolaska iz Indije , Pakistana, Egipta i celog tog poteza selidbe, jezik, nešto običaja i osnovnu odliku, a to je da su i u bogatstvu i siromaštvu veseli, ne gube nadu, ne klonu duhom kada nastupe materrijalne nedaće. Ovom rečenicom objašnjava sličnosti i razlike Abhidjit Roy Caudhuri na manifestaciji pod nazivom Veče običaja i hrane Indije koju je organizovala Federacija romskih osnovaca i srednjoškolaca(FROS) u Nišu.


Roy, kako ga svi zovu već 40 mgodina živi u Nišu. sada je penzioner Elektronske industrije i ponekada radi kao kuvar u porodicama koje žele da okuse neverovatan šmek slatkasto, kiselkaste, ljute i neljute hrane.

Za mali broj ljudi koji su se nalazili na obeležavanju ove manifestacije 20. aprila kuvao je grašak sa sirom, piletinu s pirinčem, crveni pasulj na indijski način i sve to začinjeno originalnim začinima iz zemlje svog porekla.

Uz sve to, prijateljice predsednika Fros-a, Nebojše Saitovića su se obukle u tradicinonalne odore ovog dela Azije tako da spoj srpske lepote i boja ne može ni jednog muškarca da ostavi ravnodušnim.

Došao sam u Niš da studiram. Onda sam se oženio i zaposlio u Elektronskoj industriji. Dobio sam sada već dvojicu odraslih sinova i povratak iu Indiju je otpao kao plan, ali jednom godišnje obiđem rodbinu i prijatelje. Sada vlada korona virus pa ću to teško da ostavrim zbog čega mi je iskreno žao. Imao sam sedmoricu braće, ostalo nas je trojica i mnogobrojna rodbina. Vuku koreni svakog čoveka pa i mene – priča Roy koji objašnjava gastronomske finese indijske kuhinje.

Roy kaže da je nekada bio problem naći indijske začine, ali zato danas u prodavnicama zdrave hrane svega ima.

On na primer kaže da su Indijci većinom vegetarijanci, da se taj deo Pendžaba i drugih milionskih mesta hrani na povrću i mnogobrojnim začinima i naglašava „da vse kurkuma koja je danas zastupljena u srpskim domovima ne kuva nego se posipa po hrani na kraju jela, ali ne previše jer onda postaje gorka.

Romi imaju pregršt istih reči u jeziku, brojanje na primer je isto, a od običaja je malo toga ostalo. Oni su iz Hinduske nacije tako da su sakupljali šta im odgovara, a odbacivali šta im ne odgovara – priča Roj.

Nebojša Saitović, predsednik Frosa kaže da zbog epidemioloških mera nije mogao više ljudi da pozove, mada su mnogi bili zainteresovani.

Potrebno je raditi na približavanju saznanja o romskom poreklu. Imamo taj gen da budemo srećni bez obzira na vreme i dinar u džepu, prijatelji su za oba naroda najveće bogatstvo. Nadam se kada ova pandemija prođe da ćemo ovu manifestaciju podići na neki masovniji nivio – priča Saitović.

FROS je organizacija koja postoji dugi niz godina i koja se sa ostalim partnerima bavi pomaganjem romske dece koja žele da uče i obolelim mališanima. U proteklim godinama pred školsku godinu poklonili su mnogo školskog pribora, tableta, lap topova, invalidskih kolica i sve ono što deci pruža uslovnije školovanje.

M.S.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *