Izborna tišina od ponoći – da li je dozvoljena „skandinavska“ propaganda?

U ponoć počinje predizborna tišina za predstojeće predsedničke izbore 2. aprila. Trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju u 20 časova, a u toku tih 68 sati zabranjena je predizborna kampanja i slanje političkih poruka.

arhivska fotografija

Ono što je poslednjih godina na izborima „bolo oči“ mnogima u Srbiji je takozvani „skandinavac“ ili retko u nauci može da se prepozna kao „skandinavski sistem sigurnih kučća“. Malo ga ima u teoriji, ali je zato sve više zastupljeniji sistem propagande u Srbiji.

U zemljama Skandinavije (Danska, Norveška i Švedska), prilikom prvih višestranačkih izbora nekada, uveden je sistem da se zapisuju muške glave u porodicama(kućama). Njima se nešto obećavalo (ukidanje poreza, ovca, neka mašina…) ili im se nečim pretilo, ali da glasaju za određenu stranku. Ukoliko glava kuće, ne bi došla do određenog vremena na biračko mesto, neka ekipa ljudi je išla do njegovog doma da ga pozove da glasa. Samo se može pretpostaviti šta bi se dogodilo, ako tada ne pristane.

Sociologija ove pojave nije dovoljno pojašnjena sa stručne strane.

Poslednjih dana su ovaj sistem sprovele neke stranke koje su pitale Nišlije da li će da glasaju za određenu stranku. Aktivisti su upisali njihove brojeve telefona tako da će verovatno na biračkim mestima u nedelju, da se pojavi neko iz tih ili te stranke koji će da štiklira ljude koji su došli, a koji nisu. To su ti takozvani sigurni ili kapilarni glasovi.

Ukoliko se ti ljudi nalaze 50 metara od birališta i nemaju stranačka obeležja onda zaista ne remete izbornu proceduru, ali su svakako jedna vrsta straha kod ljudi koji bi trebali da glasaju. Drugo je pitanje što čovek može da dođe da glasa, i da bude upisan kao „siguran glas“, a ovaj da zaokruži koga hoće… Tu ta teorija „pada u vodu“ jer je mnogo birača. To možda može da uspe danas u nekom selu gde je poznato ko će za koga da glasa – kaže nam jedan od profesora s Pravnog fakulteta u Nišu.

Na dan glasanja je od 7 do 20 časova dozvoljeno objavljivanje izveštaja o tome gde su kandidati glasali, ali ne i njihove izjave. Dozvoljeno je i emitovanje informacija o odzivu birača.

Kršenjem predizborne tišine smatra se izborna propaganda, održavanje predizbornih skupova na javnim mestima i objavljivanje procena rezultata glasanja. Pored toga, zabranjeno je i postavljanje i deljenje propagandnog materijala u blizini biračkih mesta.

M.S.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *