Javne česme i dalje suve zbog 60 hiljada dinara!?

Iako je kalendarski, ali i temepraturno proleće u Srbiji počelo još pre gotovo pre mesec dana, oko dvadesetak javnih časama u užem i širem centru Niša i dalje nije u funkciji, a razlog je, kako navode nadležni iz Instituta za javno zdravlje, isti kao i prethodnih godina. Rukovodstvo lokalne samouprave još nije zvanično razmatralo i naložilo, ko bi trebalo da plati analizu bakteriološke i hemijske ispravnosti vode, a za koju je, jedino ova zdravstvena Ustanova referentna.

Česma kod Gradske kuće

Naime, kako je rečeno, ovo je bio „nerešiv“ problem i za vreme bivše gradske vlasti, jer su „prepucavanja“ između Grada, opštine Medijana i JKP „Naisus“ uvek predugo trajale, te su tako Nišlije, „tečnost koja život znači“, sa gradskih česama, prošle sezone mogle da piju tek sredinom juna. Iako se tu prepliću nadležnosti, čelni ljudi Instituta kažu da je 2016. dogovoreno da te usluge, plati niški vodovod.

Nama je bukvalno potrebno samo dva dana da sve potrebne analize budu gotove, naravno ukoliko je komunalno preduzeće već sve prethodno pripremilo, a u tom slučaju bi ove godine Vodovod bi, kao VIP klijent, po česmi plaćao 3 hiljade dinara, ali bi ukoliko to bude opština na čijoj se teritoriji nalazi točeće mesto, svakako platilo više, oko 5 hiljada, ali mi i dalje nemamo nikakav zvaničan zahtev za rad, tako da čekamo da se dogovore, izjavila je dr Snežana Gligorijević iz niškog Instituta za javno zdravlje, gostujući u jutarnjem programu NTV.

Prema navodima dr Gligorijević, Niš i ove godine kasni u odnosu na ostale gradove u Srbiji, gde su javne česme u funkciji još od 1. aprila, i odbacuje tvrdnje pojedinih medija koji su 2016. tekstovima figurirali sa ciframa od 2 miliona dinara, jer su cifre daleko manje.

Opštine bi svakako dodatno platile i neke druge kontrole, ali ta suma nije ni približna navedenoj, dok sa druge strane, u okolini Niša na seoskim područjima uopšte nemamo ni podatak koliko ima česama, a ljudi ih koriste i time rizikuju svoje zdravlje, tako da smatram da bi i opštine trebalo da se pozabave ozbiljno time, tvrdi Gligorijević.

Na teritoriji Grada postoje i javne česme, za koje se godinama zna, da voda sa njihovih izvora, koji su često i nepoznati, ne bi smela da se koristi, i ima ih oko desetak, ali se ni do danas niko nije potrudio da to podrobnije ispita.

N.Marković

1 Comment

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *