Narodna skupština potpuno obesmišljena

Od uvođenja parlamentarizma u novijoj istoriji Srbije, jug zemlje je dao nešto više od 300 poslanika u Narodnoj skupštini u Beogradu. Ovako impozantan broj sigurno bi naveo nekoga da pomisli da se ovaj region za to vreme od 27 godina, razvio, da su društvene, kulturne okolnosti bolje nego daleke 1991. godine, da su mnogi problemi rešeni, ali to nije tako.

Klik za uvećanje

Stari problemi su ostali nerešeni, a javili su se novi. Kako je poznato da narodni poslanici primaju osnovni lični dohodak za svoj rad u vrednosti od najmanje 100.000 dinara što je za mnoge ogroman novac, a rezultati ne pokazuju da njihovo zalaganje u skupštini toliko vredi, onda je pravo pitanje „šta oni rade za tolike pare“?

Tim platforme mojposlanik.rs uradio je istraživanje za aktuelni saziv o aktivnosti narodnih poslanika sa juga Srbije u parlamentu u 2018. godini. Ispraćen je rad 21 narodnog poslanika sa juga Srbije gde se došlo do podatka da su se oni više javljali za reč nego u 2017. godini. Moglo bi da se kaže da je to „pohvalno“, ali kako saznajemo od nekih niških poslanika ta javljanja se zasnivaju na besmislenim obrazlaganjima amandmana odnosno da tu nema zdravomislećih izlaganja o brojnim problemima naroda juga Srbije.

Slučaj Milorad Hadži Stošić

Kao izdvojeni primerak „nerada za veliki novac“, pojavljuje se ime Milorada Hadži Stošića, vojnog penzionera i narodnog poslanika Partije ujedinjenih penzionera Srbije koji se za govornicom našao u celoj godini tri puta! To je ujedno i najmanji broj javljanja među 21 poslanikom s juga Srbije. On je za taj „pregalački“ rad inkasirao za prošlu godinu, najmanje 1.200.000 dinara ne računajući dodatke i slične naknade na koje narodni poslanici imaju prava.

Iako je pozvan da prokomentariše svoj naplaćeni doprinos u skupštini, on to nije hteo da učini.

Za razliku od njega najviše javljanja u srpskom parlamentu ima Jelena Kovačević Žarić, predstavnica Srpske napredne stranke koja je za govornicom bila 93 puta u 2018. godini.

foto: parlament.gov.rs

Lapčević: Postojanje Narodne skupštine je obesmišljeno

Milan Lapčević, nekadašnji poslanik Demokratske stranke Srbije, a danas nezavisni narodni tribun iz Niša kaže da je srpski parlament namerno obesmišljen kao i da je broj javljanja tokom diskusija samo deo pokazatelja aktivnosti poslanika.

  • Većina u parlamentu namerno opstruira rad skupštine brojnim amandmanima koi su bespredmetni. Na primer, amandman na neki nacrt zakona postoji, a onda neko hoće da umetne neku reč ili da u naslovu doda još jedno slovo ili registruje neku slovnu grešku… Onda se javlja jedna pojava da kažu u dve tri rečenice nešto o tom amandmanu, a onda pričaju nešto što nema blage veze sa suštinom tog predloženog zakona ili odluke. Tako kupuju vreme i nekim besmislicama onemogućavaju opoziciju da govori. Ne kažem, ni opozicija tu „nije cvećka“, ali je evidentno da se u poslednjih godinu i po dana u parlamentu gubi vreme na neke besmislene stvari – kaže Lapčević.

On ističe da broj javljanja nije isključiv pokazatelj angažovanosti poslanika.

  • Taj dom bi trebalo da služi nekakvoj parlamentarnoj debati, a većina sada vodi monolog. Ja se javljam kada imam šta da kažem suštinski o nekom predlogu, a besciljno javljanje nema smisla. Ta javljanja moraju da imaju suštinu i jesu jedan od kriterijuma. Aktivnost narodnih poslanika se vidi i kroz rad u odborima jer se tu raspravlja ono što će biti pred poslanicima – priča Lapčević.

Kada je reč o Jeleni Žarić Kovačević, inače bivšoj predsednici Gradske izborne komisije u Nišu, saznajemo da nju protežira jedan od poslanika SNS koji oko sebe ima grupu ljudi i da ona kao pravnik obrazlaže mnoge tačke pa zato ima i najviše javljanja.

Savić: O javljanjima odlučuju šefovi odborničkih grupa

Nikola Savić, poslanik Srpske radikalne stranke iz Niša takođe misli da je „ govornica uzurpirana“.

  • Vladajuća većina piše amandmane da bi ugrabila što više vremena. To je sve po zakonu, ali često se bave nekim trivijalnim stvarima. Narodni poslanici kao na primer ja se trude da pišu i brane neke amandmane koji bi zaista neki zakon poboljšali, a ne da ispravljam slovne greške i dajem besposlene predloge. Broj javljanja može na jedan način da okarakteriše akctivnost poslanika, ali da li će neko da se javi ili ne, to u svim strankama zavisi od šefa poslaničke grupe. Zavisno od obrazovanja ili afiniteta, šef dozvoljava javljanje ili ne. I tako je uvek bilo. E, sad ja sam jedan od retkih koji piše te amandmane, ali ne obrazlažem ih ja nego i ostali poslanici – objašnjava Savić.

Obojica narodnih poslanika iz Niša se slažu da je jednoj dobroj većini, ma iz koje partije bili, važno da sede u ovom domu i podižu ruke bez ambicije da se ikada jave i budu od koristi narodu koji ih je tu postavio.

Može se zaključiti da je mnogima do sada bila preča svoja karijera od posla pravog narodnog izaslanika u najvišem parlamentarnom domu kakva je narodna skupština.

Šta kažu cifre?

Svi poslanici sa juga Srbije bili su za govornicom u Narodnoj skupštini, njih 21 zajedno, ukupno 814 puta što je u proseku 39 obraćanja po poslaniku.

Dvanaestoro se obratilo više od 39 puta dok je ostalih devet ispod tog proseka. Poslanik sa najmanje javljanja u 2018. godini je Hadži Milorad Stošić sa ukupno 3 obraćanja u toku cele godine, prate ga Fatmir Hasani sa 6 i Novica Tončev sa 7 obraćanja i to su jedini poslanici sa juga Srbije koji imaju jednocifren broj obraćanja.

Najaktivniji poslanik sa juga Srbije je poslanica iz Niša Jelena Žarić Kovačević sa 93 obraćanja, što je pozicionira na 18. mesto svih poslanika.

Poređenja radi, najaktivniji poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije ima 385 obraćanja, dok je zbir tri najaktivnija poslanika sa juga Srbije 236.

Drugi po broju obraćanja od poslanika sa juga Srbije je poslanik iz Niša, Goran Ćirić sa 72 obraćanja, dok treće mesto zauzima poslanik iz Svrljiga Milija Miletić sa 71 obraćanjem u 2018. godini.

M.S.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *