Niš je od oslobođenja 1945. godine do danas u andergraundu

Niš je od oslobođenja, da ga tako nazovemo, 1945. godine pa do danas u andergraundu (podzemlje). Ovako počinje proiču Zoran Đorđević Kisi, niški pesnik koji je nedavno objavio svoju sedmu knjigu „Cirkusijada“, a da se nije udvarao izdavačima.

Kisija su nekada zvali ulični pesnik jer je na svoj način pisao u stilu Bore Đorđevića. Nešto kasnije, onaj prefiks ulični je nestao jer su njegove književne večeri brojale preko 150 ljudi pa i više. Na prvi pogled, termin ulični se nekako smatrao pežorativnim, mada to nije, ali je svojevremeno nestao. Pesme piše još iz osamdesetih prošloga veka. Nije se dao da otputuje u Beograd i napravi karijeru. Ostao je u Nišu, zaposlio se tada u Mašinskoj industriji i krenuo ozbiljnije u svoj umetnički rad.

Ne mogu da objasnim zašto je Niš toliko u kulturnoj senci Beograda. Verovatnio smo džentlmenski dopustili da se takva atmosfera stvori u kulturi – priča Kisi.

On kaže da ne samo pesnici, „svi od slikara, preko muzičara i drugih su osuđeni da rade samostalno“.

Moja priča je uspela jer mi je izašla sedma knjiga poezije. Ali, šta stoji iza toga. Kada pesnik ima gotovu zbirku potrebno mu je oko 110.000 dinara da odštampa 1.000 primeraka. Može i manje, ali to je neka orjentaciona cifra. Onda, pesnik ide od firme do firme od kojih mnoge slabo rade i daju po 5.000 ili 10.000(mada retko). Ima i onih koji kažu ja ću da platim, na primer, obradu knjiga ili neku sličnu obavezu. Kada se knjiga odštampa tek tada predstoji dug put – priča Zoran.

On kaže da tada slede promocije koje umetnici sami plaćaju i organizuju.

Kada se malo bolje pogleda, sve se svodi na entuzijazam. Moje velike književne večeri su bile u Domu mladih(Oficirski dom), Avliji, Domu akcijaša… Ove u drugim mestima sam nekako „izvukao“ uz pomoć prijatelja. Normalno, pesnik ili bilo ko od umetnika, mora od nečega da živi, tako da ja sada radim u „Gramont inžinjeringu“ i objavljujem kada se za to steknu uslovi. I porodica vlasnika ove firme je uvek priskakala u pomoć novčano jer potpuno shvataju u kom svetu žive kulturni entuzijasti – objašnjava Kisi.

M.S.

Sadržaj realizovan u okviru projekta „Umetnost preživljavanja u srpskom dvorištu – Uzroci, profil i kretanje siromaštva na jugu Srbije“. Projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

1 Comment

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *