Svečanom akademijom obeležen jubilej 145 godina Narodne biblioteke „Stevan Sremac“

Jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Nišu i prva javna biblioteka u Južnoj Srbiji, Narodna biblioteke „Stevan Sremac“, svečanom akademijom u Svetosavskom domu obeležila je jubilej 145 godina od osnivanja ustanove. Povodom ovog jubileja, prikazane su izložbe „Bibliotekom kroz vreme“, „Štamparije u Nišu do Prvog Svetskog rata“ i „Kamen drevnog snevača“.

Pre 145 godina, grupa profesora je u okviru Gimnazije, 1879. godine, osnovala biblioteku i čitaonicu za potrebe građana, pa se ova godina smatra godinom osnivanja niške Narodne biblioteke. Od tada biblioteka uspešno neguje tradiciju, istoriju, kulturu našeg naroda. Direktorka Narodne biblioteke u Nišu Sonja Šuković na svečanoj akademiji naglasila je da uloga biblioteka pored kulture, mora da bude i humanost.

„Ona u temelju sažima vekovima povlašćenu geografiju, blizinu Konstantinove carske Medijane, a njenom nazivu je ime jednog od najznačajnijih srpskih pisaca. Biblioteka ima dug da, gradi i uporno sabira, da svaku priliku preobrati u nepriliku i da dosegne do najdaljeg, kojoj merilo, pored kulture, mora da bude i humanost. Knjiga i biblioteka danas su skrajnuti na marginu, ali su margine delovi knjige gde se zapisuju suštinske stvari kao opomene“ – rekla je Šuković.

Za život Biblioteke su značajni niški vladika, Jeronim Jovanović i pisac, Stevan Sremac. Niški vladika, Jeronim Jovanović,  13. maja 1894. godine, testamentom je zaveštao svoju kuću s dvorištem, novac i bogatu ličnu biblioteku za osnivanje Javne biblioteke, koja je posle dugog sudskog procesa svečano otvorena 19. septembra 1904. godine. Biblioteka je 1906. godine dobila još jednu značajnu donaciju, nakon iznenadne smrti Stevana Sremca, njegov brat, Jovan Sremac, poklonio je celokupnu piščevu ličnu biblioteku Narodnoj biblioteci.

Od svog osnivanja kada je na početku imala 107 članova, do danas skoro vek i po kasnije kada ima više od 35 000 članova, niška Biblioteka uspešno neguje tradiciju, istoriju, kulturu našeg naroda, prateći sve savremene oblike književnog, stvaralačkog i naučnog povezivanja i komunikacije.

M.T.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *