Vremeplov kroz zvuke kamerne muzike

[dropcap color=“#DD3333″ type=“square“]g[/dropcap]rađanin: Dalibor Marković

1Povod za razgovor sa mojom prijateljicom Anom Veličković Igić bio je koncert nazvan Vremeplov kroz zvuke Kamerne muzike. Već na prvi pogled, program je bio dosta interesentan i „nestandardan“. Od Betovena (Beethoven) do Ajslera (Eisler) napraviti putanju ili, kako je koncert nazvan, vremeplov, teško je za svakog muzičara. Treba se prilagoditi datom stilu a vremeplov je od klasike do 60-ih godina prošlog veka.

„Ovaj koncert je ideja koja je „krčkana“ godinama ali zbog prezauzetosti svojih kolega, tek se sada ostvaruje. Uspeli smo da se okupimo i u ovih par nedelja nastao je Vremeplov. Tu smo Andrija Minčić, klarinetista, Tadija Minčić, fagotista, Ingrid Janković, pijanistkinja i ja“,  kaže Ana.

Na pitanje, da li će ovaj ansambl „zaživeti“ i raditi i na dalje u ovom sastavu, Ana dodaje da imaju nameru da program izveden na koncertu promovišu i van Niša, kako u Srbiji ali i u inostrasntvu i da već postoje neki pozivi.

Koncert Vremeplov, počeo je Betovenovim Triom za flautu,fagot i klavir gde su umetnici pokazali i dočarali salonski prizvuk visokonemačkog stila, klasičnog i standardnog za to vreme. Virtuoznost i muzikalnost je nešto šta svakako ne nedostaje ovim umetnicima. II stav je imao momente u kojm se sliušaoc mogao potpuno prepustiti doživljaju lepo izfrazirane melodije kako u flauti, tako u fagotu i klaviru. Vrhunac prvog dela koncerta bio je, svakako, III stav, gde su u Temi s varijacijama solisti briljirali. Sama po sebi, tema s varijacijama jeste oblik koji, ukoliko se ne izvede na način kako ga je zamislio kompozitor, gubi smisao te su svojski sva tri instrumenta imala dominantne i virtuozne delove u stavu.

Drugi deo koncerta počeo je ranoromantičarskom kompozicijom Grande duo Ernesta Kavalinija (E. Cavallini), za flautu, klarinet i klavir. Mio i ljupki početak kompozicije umeo je da zavara običnog slušaoca da je kompozicija  „lagana“ za izvođenje, dok nije nastupio poslednji deo kompozicije u kome su flauta i klarinet imali virtuozno zahtevne delove u kojima su bez daha ostavili slušaoce.

2Svakako, momenat koji je bio i inicijalna kapisla da se koncert izvede bio je i srpska premijera dela Hansa Ajslera (Hanns Eisler), kompozicija čiju je partituru Ana Veličković Igić dobila od svog profesora Radojice Milosavljevića, čuvenog Ice, kada mu je i obećala da će izvesti delo premijerno u Srbiji. I, obećanje je ispunila. Na sceni je bilo 9 umetnika (Ana Veličković-Igić, Andrija Minčić, Tadija Minčić, Danilo Filipović, Bojana Đolović, Dimitrije Mandić, Natalija Veličković, mr Aleksandar Jakovljević i Sava Pavlić).

„Pre svega, zahvalila bi se dirigentu Mileni Injac na svesrdnoj pomoći da se ovo delo izvede i zaživi a ona je bez reči prihvatila izazov jer je i sama bila učenik profesora Radojice. Ovo je srpska premijera dela koje je nastalo 1937.godine. Upravo, po samom kompozitoru, ovaj nonet je i dobio naziv „Eisler“. Nonett br.1 je moderna kompozicija, pisana u duhu vremena početkom XX veka i dominira atonalna i višetematska kompoziciona tehnika. Mora se priznati da publika nije u prilici da često sluša ovakva dela tako da ovaj Anin gest da izvede premijerno delo modernog kompozitora, samo je apel da se publici u Nišu predstavljaju i modernije kompozicije ovog tipa“.

Koncert je završen kompozicijom Bubba, Reja Picija (Ray Pizzi), koja je jedan mali omaž diksijevskoj i popularnoj muzici amreičke klupske scene početkom XX veka. Bila je ovo „porodična“ svirka koja je oduševila sve prisutne i koja je izazvala ovacije i vraćanje na scenu više puta.

Mladog fagotistu, Tadiju Minčića, niška publika ima čast da sluša posle skoro dve ipo godine.

„Jako mi je drago što sam deo ove „porodične“ ekipe i da ćemo moći da predstavimo sve ove kompozicije u drugom svetlu i na jedan naš način. Nadam se da će i srpsko-nemačke konekcije proraditi i zaživeti pa da se ovaj ansambl uputi i malo ka zapadu, da ovaj trud ne ostane nezapažen“.

Tadija je od 2009.g. student prof. Eberharda Maršala na Akademiji za muziku i izvodjačke umetnosti u Minhenu a trenutno je na master usavršavanju. U poslednjih deset godina dobitnik je 12 prvih nagrada (6 laureata), na republičkim i međunarodnim takmičenjima. Koncertirao u Rumuniji, Sloveniji, Italiji, Austriji i Nemačkoj a stalni je član duvačkog kvinteta „Munich winds“.Aprila 2013. dobija angažman kao profesor fagota u privatnoj školi „Elen Baumann“. Tokom studija, angažovan je u preko 200 koncerata u orkestrima Bavarske regije.

„Želim da najavim svoj nastup na jesen ove godine kada će premijerno biti izveden Rosinijev koncert za fagot, inače, “nova”  kompozicija u smislu da je pronađena 1998.godine. Saradnja će biti sa Niškim simfonijskim orkestrom“.

Ingrid Janković i Ana Veličković Igić sarađuju već godinama u triu Anima i odlično se razumeju.

3„Zadovoljstvo je biti deo ovakvog sastava. Biti klavirski saradnik je posebna vrsta rada i posvećenoti klaviru a i intsrumentima sa kojima nastupate. Biti klavirski saradnik podjednako nosi odgovornost za uspešno izvođenje nekog dela“.

Pijanista ili klavirski saradnik, Ingrid kaže da joj je draža uloga klavirskog saradnika i da sebe i na dalje vidi u istoj ulozi. Kao klavirski saradnik, Ingrid ima nastupe širom zemlje ali i u inostranstvu. Učesnik je projekta operskog studija i korepetira Glukovu operu “Orfej i Euridika”. Od 2011. je član trija Anima.
Ana Veličković Igić član je trija Anima, sa kojim je nastupala širom Srbije, kao i u Crnoj Gori, BiH, Italiji, Mađarskoj, Engleskoj, promovišući srpsku muziku i kulturu.

„Istakla bih saradnju sa našim eminentnim kompozitorima: Dejanom Despićem, Konstantinom Babićem, Verom Stanojević  –  izvodeći svetsku premijeru njenog kamernog dela “Drvo slave”, u Londonu februara 2012. god. Najavila bih i premijeru novog snimljenog CD-a sa muzikom Konstantina Babića gde sam lično učestvovala u kreiranju flautske deonice u već postojećim Babićevim kompozicijama“.

Andrija MInčić je umetnik o kome će se tek čuti obzirom da svoju karijeru gradi isključivo nastupajući u salama poput Concert Gebow-a (Amsterdam), Palau de la Musica, Grand teatro de Liceu,  L’ Audotorio, (Barcelona), L’ Auditorio (Madrid), Victoria Hall (Ženeva), Tonhalle (Cirih), St. Pauls, Covent Garden (London), Grand Hall (York). Dobitnik je više nagrada a u martu putuje za Isnatbul gde će nastupiti kao član klavirskog trija sa kojim će izvesti kompozicije Betovena, Rote, Hartmana i Bruha. Time se nastavlja saradnja započeta 2013.g. na svom solističkom koncertu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *