Ljubav i doba smrti u logoru Crveni krst u Nišu

Niški istorčar, Aleksandar Dinčić iz Narodnog muzeja otkriva neverovatnu ljubavnu priču iz logora na Crvenom krstu za vreme Drugog svetskog rata između Grkinje Ture Haralambu i Italijana Emanuela Fročionija.

Crveni-krst-4
foto: Bojan Petrović Keba

To je zapravo priča iz neobjavljenog rukopisa „Saveznici i strani podanici u logoru na Crvenom krstu u Nišu“, a Dinčić je iznosi u javnost kako bi bila sačuvana od zaborava. Nedavno je na jednom skupu u logoru ispričao, a omladina koja ga je slušala je bila izuzetno zainteresovana za ovakvu storiju koja se zbila u Nišu tih zloslutnih dana.

karton-Tula
Evidencioni logoraški karton Tule Haralambu

-Kada se postavi pitanje šta je to prava ljubav i da li ona uopšte postoji, meni ova priča prođe kroz glavu. Grkinja je za vreme Drugog svetskog rata bila zaljubljena u italijanskog vojnika, koji je iz nekog razloga služio ovde u Nišu i s njim se svuda kretala po gradu. Za to vreme može da se kaže da su bili poznat par. Kada je Italija kapitulirala u septembru 1943. godine, Nemci su uhapsili Emanuela, ali Tura nije želela da se odvoji od njega. Šta je ona uradila, kada su joj tada verenika, a budućeg muža odveli? Obukla je italijansku uniformu, maskirala se tako da liči na muškarca-vojnika. Došla je dobrovoljno u logor na Crvenom krstu i predstavila se Nemcima kao italijanski vojnik koji želi da se preda. Tako je mogla ponovo da bude sa svojom ljubavi-priča Dinčić.

ALEKSANDAR-dINCIC1
Niški istoričar Aleksandar Dinčić

-Nije prošlo mnogo, a prilikom jednog medicinskog pregleda u logoru, ustanovljeno je da je to žena koja je već bila hapšena godinu dana ranije. Ova Grkinja je iz muške prebačena je u žensku sobu, a potom ju je nemački Gestapo stavio u spisak za internaciju. Priča se tu ne završava. U istom spisku stavili su i Italijana zbog kojeg je dobrovoljno došla u logor da rizikuje život. I tako su zajedno odvedeni za Nemačku, gde su ostali do kraja rata i nakon njegovog završetka. Eto, prijatelji, nije logor bio samo bodljikava žica – zaključuje Dinčić.

Koncetracioni logor na Crvenom krstu su formirale Nemačke okupacione snage, a poznat je po tome što je u tada probljenoj Evropi prvi put organizovan kolektivni beg. Preživelo je 105 logoraša. Iz logora je na Bubanj odvedeno oko 10.000 Nišlija, komunista, četnika i drugih na streljanje.

M.S.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *