Na današnji dan u tadašnjem Naisu rođen prvi hrišćanski car Konstantin Veliki

Jedan od najvećih državnika u istoriji Evrope, vojskovođa, vizionar, Flavije Varelije Konstantin poznatiji kao Konstantin Veliki, rođen je na današnji dan polovinom III veka u rimskom gradu Naisu, današnjem Nišu, koji je bio centralno mesto rimske pokrajine Gornja Mezija. Tokom svoje vladavine ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Evrope i hrišćanstva.

Prvi hrišćanski car i veliki dobrotvor, dane detinjstva provodio je u svom rodnom gradu, Naisu. Otac, Konstancije Hlor koji je bio rimski oficir visokog ranga, pružio mu je obrazovanje i vojnu obuku, a njegova majka Jelena koja je bila pobožna žena prenela mu je ljubav prema hrišćanstvu.

Jedan period života proveo je na dvoru Dioklecijana, cara Istočnog rimskog carstva, i tamo započinje njegovo obrazovanje na grčkom i latinskom jeziku, dok je istovremeno svedočio progonu hrišćana. Konstancije postaje car Zapadnog rimskog carstva, a Konstantin se pridružuje očevim vojnim pohodima. Sledeće godine, Konstancije umire, a vojne trupe proglašavaju Konstantina novim carem.

Kao prvi rimski vladar koji je prihvatio hrišćanstvo, dotad veru progonjene manjine, Konstantin je pokrenuo hristijanizaciju države. Ovim postupkom, kao i osnivanjem Carigrada, Konstantin je udario temelje budućem Vizantijskom carstvu, a 313. godine izdao je Milanski edikt, kojim je priznao hrišćanstvo kao religiju i obezbedio hrišćanima sva moguća prava.

Vladao je kao car Zapadnog rimskog carstva, a vladar ujedinjenih država postaje 324. godine kada je porazio tadašnjeg cara Istočnog rimskog carstva. Tada osniva grad Konstantinopolj, poznatiji kao Carigrad, na mestu gde se ranije nalazio grad Vizantion.

Konstantin je nastavio da promoviše hrišćanstvo, a imao je i znatan uticaj na rešavanje svih religijskih pitanja. Sazvao je Prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine, na kom su mnoga crkvena pitanja bila rešena. Takođe, kako bi ojačao svoj položaj, donosio je mnogobrojne vojne i državne reforme.

Nakon smrti Konstantin je kanonizovan, a u pravoslavnim crkvama poštuje se kao svetac i “ravnoapostolni car”. Srpska pravoslavna crkva i Grad Niš svake godine 3. juna proslavljaju praznik posvećen Konstantinu i njegovoj majci Jeleni.

M.T.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *